Međunarodni dan žena je dan posvećen
ženama i njihovim ekonomskim, političkim i društvenim ostvarenjima.
Iniciran političkim događajem, raširio se u mnogim zemljama, a najpre
širom Bivšeg Sovjeta.
Početak
obeležavanja osmog marta kao dana žena nije povezan sa samo jednim
događajem, već sa čitavim nizom akcija i protesta koje su organizovale
radnice tekstilnih i drugih industrija, boreći se za poboljšanje radnih
uslova, povećanje plata i uopšte bolji položaj. Jedan takav protest
održan je 8.marta 1857. u Njujorku . Protestantkinje su bile napadnute
i rasterane od strane policije. Ove žene, osnovale su svoje prvo
udruženje, istog meseca, dve godine kasnije. Iz godine u godinu,
usledili su novi protesti na dan 8 marta. Posebno se istakao protest iz
1908, kada je 15 000 žena marširalo ulicama Njujorka, zahtevajući pravo
glasa, kraće radno vreme i bolje plate. Druga Internacionala
(organizacija socijalista i radničkih partija) je 1910. organizovala
prvu međunarodnu žensku konferenciju u Kopenhagenu. Tada je proglašen
Međunarodni dan žena (MDŽ), koji je predložila ugledna nemačka
socijalistkinja Klara Cetkin, ipak datum ovog praznika nije bio
objavljen. Sledeće, 1911. godine, ovaj dan je obeležilo više od milion
ljudi u Austriji, Danskoj, Nemačkoj i Švajcarskoj. Osmi mart je
prihvaćen kao Međunarodni dan žena 1917. godine.
Na Zapadu, MDŽ obeležavao se tokom 1910. i 1920, da bi pao u zaborav do
1970-ih, kada ga na videlo iznosi probuđeni feministički pokret. Na
zalaganje Aleksandre Koleonte, Lenjin je ovaj dan proglasio državnim
praznikom, a od 1965. godine, ovaj dan je u Rusiji neradan dan. U
pojedinim proslavljanjima, dan je izgubio svoju političku notu i postao
jednostavno, prilika da muškarci izraze svoju ljubav prema bliskim
ženama, i tako u neku ruku sličan prazniku Majki u Americi i Danu
zaljubljenih – prazniku koji sve više dobija globalni karakter. Na
severnoj hemisferi, 8. mart se slavi kao prvi prolećni praznik, jer se
tamo prvi dan marta uzima za početak proleća. U Italiji, na ovaj dan,
muškarci ženama poklanjaju mimoze. Žute mimoze i čokolada su takođe dva
najzastupljenija dara u Rusiji i Albaniji. U BiH, Brazilu, Hrvatskoj,
Mađarskoj, Rumuniji, Moldaviji, Makedoniji, Crnoj Gori, Poljskoj,
Bugarskoj, Sloveniji i Srbijipreovladava odičaj da se ženi pokalnja
cveće. Đaci, takođe spremaju poklon za svoje učiteljice. U zemljama kao
što je Portugal ili Rumunija, običaj je da žene prave svoju samo žensku
zabavu.U Poljskoj, na Međunarodni dan žena se organizuje marš
feministkinja. Godine 2005. u Velikoj Britaniji, ovaj dan je proglašen
za državni praznik u Velikoj Britaniji. Proslava Međunarodnog dana žena
4.marta 2007. je pokrenula je nasilje u Teheranu, kada je policija
pretukla na hiljade okupljenih muškaraca i žena.
Praznik, potreba, vid borbe ili prilika da nekome poklonimo pažnju,
ostaje da razmislimo... Društveni kontekst, političke okolnosti, stepen
razvijenosti države, odnosi među polovima i odnosi moći, duboko su
upleteni u obeležavanje Osmog marta.
Katarina Pavićević
Teleflora D.o.o. - Cvetni dizajn i dostava cveća širom sveta 11000 Beograd, Ulica otvorenog srca - Svetogorska 11. tel: (+381 11) 30-30-048; 30-30-047 fax: (+381 11) 30-30-049 Copyrigth Teleflora 2006. Sva prava zadržana.